Piše: Simonida Zorić Jančić
Wellness kao koncept je nastao pedesetih godina prošlog veka i podrazumevao je aktivan, svestan i dinamičan proces kroz koji svakodnevno donosimo izbore sa ciljem da postignemo balans i zdravlje u svim segmentima života.
Dok je klasična briga o zdravlju često reaktivna (lečimo problem kada se on pojavi), wellness je proaktivan – on predstavlja stil života i određeni stav prema sebi i okruženju.
Wellness se u svakodnevnom govoru često svodi na odlazak u spa centar, sport, masaže ili povremenu detoksikaciju. Međutim, on prožima sve sfere naših života i ima nekoliko jasno odvojenih aspekata.
1. Fizički aspekt (Telo u pokretu i ravnoteži)
Ovo je osnova koju svi najlakše prepoznaju i ona ne obuhvata samo fizički izgled već se ponajviše odnosi na svesno kretanje, pronalaženje fizičke aktivnosti koja prija vašoj konstituciji i trenutnom nivou energije. Uz svesni pokret prirodno ide i nega i oporavak tj. osluškivanje signala koje nam telo šalje, kvalitetan san i prakse koje umiruju nervni sistem. Tu treba dodati i ishranu kao gorivo, kroz balansiran pristup ishrani.
2. Emocionalni aspekt (Prepoznavanje i prihvatanje osećanja)
Emocionalni wellness ne znači da moramo uvek biti pozitivni, jaki ili smireni. Naprotiv, reč je o sposobnosti da prepoznamo, razumemo i prihvatimo spektar svojih emocija. Tu spada sposobnost samoregulacije, razvijanje saosećanja prema sebi i drugima, ali i kapacitet za regulaciju stresa.
3. Mentalni i intelektualni aspekt (Radoznalost i jasnoća uma)
Mentalni wellness se odnosi na stimulaciju uma, stalno učenje i negovanje mentalne fleksibilnosti kroz kontinuirano učenje (recimo čitanje, istraživanje novih tema, razvijanje hobi veština), svesno upravljanje informacijama koje svakodnevno upijamo i pravljenje pauza od digitalnih ekrana.
Važan segment je i kreativno izražavanje u smislu pronalaženja prostora za stvaranje bez pritiska i očekivanja da krajnji rezultat mora biti savršen ili profitabilan.
4. Socijalni aspekt (Zdravi odnosi i zajednica)
Ljudska bića su društvena bića, pa je osećaj pripadnosti izuzetno važan za celokupno zdravlje. Danas je odsustvo socijalnog wellness-a vidljivije nego ikad i lako se prepoznaje u gubitku zajednice (porodice, prijatelja, partnera, komšija…)
Socijalni wellness reflektuje se kroz negovanje iskrenih i podržavajućih odnosa sa porodicom, prijateljima i partnerom. Ovde svakako spada i postavljanje granica, umeće da se kaže „ne“ sadržajima i odnosima koji iscrpljuju naše resurse.
Ovo je osećaj pripadnosti zajednici, da smo deo grupe ljudi sa kojima delimo slične vrednosti i interesovanja. U širem smislu, tu spada i osećaj kolektivne pripadnosti (narodu ili nekom drugom kolektivnom identitetu).
5. Duhovni aspekt (Svrha, unutrašnji mir i vrednosti)
Duhovni wellness ne mora nužno biti povezan sa religijom, on se odnosi na traganje za smislom i dubljom povezanošću sa svetom oko nas. Reflektuje se kroz življenje u skladu sa sopstvenim moralnim i životnim načelima, ali to takođe mogu biti prakse koje nas vraćaju u sadašnji trenutak, uzemljuju i povezuju sa sopstvenim centrom.
Ne zaboravimo da ovaj segment obuhvata i povezanost sa prirodom, boravak na otvorenom, kontakt sa prirodnim elementima i usklađivanje sa ritmom prirodnih ciklusa.
6. Profesionalni i životni osnov (Balans obaveza i ličnog prostora)
Ovaj segment wellness-a reflektuje način na koji provodimo radno vreme i organizujemo svakodnevicu, što značajno utiče na sve ostale segmente wellness-a. Recimo, pronalaženje smisla u onome čime se bavimo ili građenje zdravog odnosa prema poslu, uspostavljanje granice između radnog vremena i vremena rezervisanog za odmor, porodicu i zabavu. Ovde spada i organizacija ličnog prostora i stvaranje okruženja koje nas podržava i unosi osećaj mira u dom i radni prostor.
Na neke segmente možemo uticati lakše, na neke teže. Ono što možemo jeste da ovaj vodič koristimo kao nežni podsetnik da osluškujemo sopstvene potrebe i otvaramo prostor za ravnotežu. Nije potrebno raditi na svim aspektima istovremeno i do savršenstva, dovoljno je da prepoznamo gde nam je u ovom trenutku potrebna veća pažnja i ravnoteža i učinimo taj mali korak ka sebi.
***
Simonida Zorić Jančić
Registrovani praktičar Bahovih kapi (BFRP, The Bach Centre), Usui reiki master (Holistički salon Detelina), Yin Yoga Teacher (Sebastian Pucelle i Murielle Burellier), Thai Yoga praktičar (Bojan Babić) i holistički Wellness terapeut (Učilište Lovran, Opatija). Držala seminare i radionice za odrasle na temu kreativnosti od 2013. godine do danas: seminari ličnog rasta i kreativnosti u okviru holističkog programa Harmony (Hrvatska), body – mind seminari slobodnog pokreta, glasa i izraza u Beogradu, radionice kreativnosti i podrške za štićenice Sigurne kuće.
U svom individualnom radu objedinjuje holistički pristup tradicionalnih praksi Istoka i savremenih metoda Zapada, sa akcentom na holističku masažu, aromaterapiju, miofascijalno opuštanje i osvešćivanje psihosomatskih obrazaca kroz savetovanje, energetski rad i rad sa cvetnim esencijama.
Pored višegodišnjeg grupnog i individualnog rada, bavi se edukacijom i obukom polaznika iz oblasti holističkog wellnessa.
Autor holističkog wellness koncepta Zephyros.
U Homeplace-u vodi programe Holistic Bodywork, Dynamic cupping bodywork i savetovanje za Bahove kapi, kao i časove Yin Yoge.
Više o Simonidinom radu možete saznati na njenom sajtu www.zephyroswellness.com

